Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Državne tvrtke u plusu za 2,5 milijarde kuna!

Iako rezultati poslovanja državnih tvrtki od posebnog interesa u prvom tromjesečju prošle godine nisu davali preveliku nadu da će konačni ishod biti bolji u odnosu na 2013., drugo i treće tromjesečje su ipak popravili ukupan dojam tako da je u prvih devet mjeseci ostvarena ukupna dobit od čak 2,5 milijardi kuna. A to je dvaput više više nego u istom periodu prehodne godine, te za preko tri milijarde kuna bolji rezultat u odnosu na 2012. kada je realiziran ukupni gubitak od 1,1 milijardu kuna.

Službene podatke o poslovanju 48 tvrtki će ovog petka predstaviti Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, a neslužbene informacije govore kako je 36 kompanija ostvarilo dobit od 3,2 milijarde kuna, a 12 tvrtki gubitak od 1,064 milijarde kuna. Ako se zna da su u prvih šest mjeseci profitabilne firme iskazale dobit od 2,4 milijarde kuna, a gubitaši minus od 731 milijuna kuna, to znači da je u tri mjeseca (od lipnja do rujna) realizirano skoro 800 milijuna kuna dodatne dobiti. 

Naravno, dominantni profit dolazi od hidrološki dobro “nabildanog” HEP-a sa dvije milijarde kuna (u prvih šest mjeseci bila je na razini od 1,27 milijardi kuna). Otprilike toliku dobit je HEP imao u cijeloj 2013., dok je 2012. imao samo 30 milijuna kuna dobiti. Sada je pitanje hoće li Vlada krenuti u najavljenu “projektnu” privatizaciju HEP-a, povući taj novac u proračun ili će ga ostaviti HEP-u za neophodne investicije i održavanje sustava.

Zanimljivo je kako je Croatia Airlines udvostručio dobit, da je Hrvatska pošta od gubitka od 46,4 milijuna kuna u 2013. u prva tri kvartala ove godine došla do 13,7 milijuna kuna plusa, a i Hrvatske šume su ostvarile nezanemarivu dobit. Kao što je poznato u minusu od 409 milijuna kuna je Hrvatska poštanska banka, unatoč rastu operativne dobiti, a zbog postroženih rezerviranja za gubitke po plasmanima odobrenih u najvećem dijelu prije šest godina.

Tužni gubitaš je Petrokemija sa 286,8 milijuna kuna minusa, ali valja reći kako bi se smanjivanje troškova temljem otpuštanja 700 ljudi trebalo u većoj mjeri osjetiti u ovoj i idućim godinama. Ipak, Petrokemija je ogledni negativni primjer kašnjenja u restrukturiranju ili privatizaciji neke javne kompanije.

No, čini se kako početni općeniti rezultati restrukturiranja, te posljedično manje namještanja i kriminala u javnoj nabavi, počinju davati dobre rezultate. 

Naravno, da se krenulo u restukturiranje na vrijeme, da se nije zapošljavalo po stranačkim kriterijima, tada bi i ukupni rezultati bili bolji. Nadajmo se da se pokrenuti zamašnjak restrukturiranja neće zaustaviti u predizbornoj godini, jer je to vrijeme u kojem političari dugoročne interese javnog dobra vrlo lako žrtvuju kratkoročnim politikantskim interesima.